Podijeli e-mailomPodijeli na TwitteruPodijeli na Facebooku

Koliko su sigurne naše banke?

Koliko su sigurne naše banke?

Vrijeme velike stabilnosti banaka i bankarskog sustava je iza nas. S početkom gospodarske krize u Hrvatskoj, povjerenje je značajno palo: smanjio se udio građana koji nisu percipirali nikakav rizik za sigurnost štednje, a povećavao se udio onih koji su taj rizik procjenjivali jako velikim, pokazuje najnovije istraživanje GfK.

Ipak, u drugom  kvartalu prošle godine zabilježen je pozitivan trend, da bi se ponovno od ljeta pa do prosinca povjerenje značajno urušilo.  Ovakav trend vjerojatno je odraz općeg stanja u zemlji i financijske krize u eurozoni. Cijelo takvo okružje dovelo je i do značajnog smanjenja štednje u hrvatskim bankama.

Međutim,  banke se u Hrvatskoj kao i cijeli bankarski sustav procjenjuju znatno bolje u usporedbi s nekim drugim institucijama - društvenim i političkim. Iako je razina povjerenja još uvijek visoka, u usporedbi s 2010. godinom dolazi do pada povjerenja u HNB odn. guvernera. Povjerenje u banke nije se značajnije mijenjalo. Pozitivna iskustva s bankom očito utječu na dobru procjenu povjerenja u banke.

Kriza u eurozoni, naročito u zemljama iz kojih dolaze vlasnici banaka koje posluju u Hrvatskoj, dovela je do toga da se međunarodne bankarske grupacije dvojako  procjenjuju: podjednaki  je udio  građana koji percipiraju međunarodne grupacije kao jamac, ali i kao izvor rizika za  sigurnost banaka-kćeri u Hrvatskoj.

Procjene sigurnosti i povjerenja preduvjet su poslovanja banaka.  S ciljem povećanja povjerenja u banke, Vlada je osigurala štedne uloge do 400.000 kn, a banke pokušavaju pridobiti klijente dizanjem kamata na štednju.  Hoće li to biti dovoljni poticaj da hrvatski građani povećaju svoje štedne uloge u bankama ili će se možda okrenuti drugim načinima štednje?

 



Kupac.hr


6.2. 2012.

Podijeli e-mailomPodijeli na TwitteruPodijeli na Facebooku